Minimalac u Sloveniji 2026: neto, regres i radna dozvola

Minimalac u Sloveniji 2026. iznosi 1.481,88 € bruto za puno radno vrijeme, a neto je oko 1.000 €. Regres za godišnji odmor mora biti najmanje jednak minimalcu i stiže najkasnije do 1. srpnja. Radnici iz BiH i Srbije prije prvog radnog dana trebaju dozvolu za rad po posebnom sporazumu. Za radnike iz BiH slovenski Zavod za zapošljavanje (ZRSZ) o toj dozvoli odlučuje u dva koraka, svaki do 15 dana, a nakon toga upravna jedinica izdaje dozvolu za boravak i rad.

Koliki je minimalac u Sloveniji 2026?

Minimalna plaća za rad od 1. siječnja 2026. iznosi 1.481,88 € bruto mjesečno za puno radno vrijeme. Objavljena je u Uradnom listu RS br. 6/2026 od 30. siječnja 2026. Godinu ranije iznosila je 1.277,72 €.

Ako radite skraćeno radno vrijeme, pripada vam razmjerni dio tog iznosa.

U minimalac se ne smiju uračunati:

• dodaci za noćni rad, nedjelju, praznike i druge posebne uvjete,
• dio plaće za radnu uspješnost,
• naknada za prehranu i prijevoz na posao,
• regres za godišnji odmor.

Sve to poslodavac plaća povrh minimalca. Ako vam je osnovna plaća u ugovoru niža od 1.481,88 €, poslodavac vam mora doplatiti razliku do minimalca.

Koliko je minimalac u Sloveniji 2026. neto?

Neto je oko 1.000 €. Taj okvirni iznos navelo je slovensko ministarstvo rada kad je objavilo minimalac za 2026. Točan iznos na vašem računu ovisi o poreznim olakšicama, na primjer ako uzdržavate djecu. Zato tražite od poslodavca primjer obračuna prije nego što potpišete ugovor.

Poslodavca vaš minimalac košta 1.735,28 € mjesečno, s doprinosima koje plaća on.

Koliki je regres u Sloveniji 2026. i kada se isplaćuje?

Poslodavac vam mora isplatiti regres najmanje u visini minimalne plaće, dakle 1.481,88 € za 2026. Rok je 1. srpnja tekuće godine. Tako propisuje članak 131. slovenskog Zakona o radnim odnosima (ZDR-1).

Poslodavac smije platiti kasnije samo ako je nelikvidan i ako to dopušta kolektivni ugovor za njegovu djelatnost. I tada je krajnji rok 1. studenog.

Ako ste se zaposlili tijekom godine, pripada vam razmjerni dio regresa. Do 1. srpnja poslodavac isplaćuje dio koji ste do tada stekli, a ostatak najkasnije do kraja godine ili do prestanka radnog odnosa. Kod skraćenog radnog vremena regres je također razmjeran.

Regres do visine prosječne mjesečne plaće u Sloveniji ne oporezuje se i iz njega se ne plaćaju doprinosi. Minimalni regres je ispod te granice, pa vam na račun stiže cijeli iznos.

Uz regres imate pravo na najmanje četiri tjedna godišnjeg odmora. Ako radite pet dana u tjednu, to je 20 radnih dana.

Usporedbu regresa i 13. plaće u Sloveniji, Austriji, Njemačkoj i Italiji naći ćete u članku Plaće stranih radnika 2026: 13. plaća i regres po zemlji.

Tko treba radnu dozvolu za Sloveniju?

Državljani Hrvatske i drugih članica EU ne trebaju dozvolu za rad. Oni nisu državljani trećih zemalja, pa im ne treba ni suglasnost ZRSZ-a ni dozvola za boravak i rad.

Radnici iz BiH, Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore trebaju jedinstvenu dozvolu za boravak i rad, koja se na slovenskom zove enotno dovoljenje. Za BiH i Srbiju prije nje ide i dozvola za rad po posebnom sporazumu.

ZRSZ na svojim stranicama navodi posebne sporazume o zapošljavanju samo za BiH i Srbiju.

Sporazumi ne vrijede za sve. Ne primjenjuju se, među ostalim, na sezonski rad i na radnike koji već imaju uređen boravak u Sloveniji. Tada ide redovni postupak.

Kako ide zapošljavanje po sporazumu BiH i Slovenije?

Sporazum o zapošljavanju državljana BiH u Sloveniji objavljen je u Uradnom listu RS 92/2012, a izmijenjen 2017. (Uradni list RS 29/2017). Prema njemu se možete zaposliti ako imate najmanje 18 godina i vodite se kao nezaposleni u javnoj službi za zapošljavanje u BiH (ARZ BiH). Poslodavac pritom mora dokazati da u Sloveniji nema odgovarajućeg domaćeg kandidata.

Postupak ide ovim redom:

1. Prijavite se kao nezaposleni u službi za zapošljavanje u BiH. Ondje se objavljuju slobodna radna mjesta slovenskih poslodavaca.
2. Ako ispunjavate uvjete, ulazite na popis predloženih kandidata. Poslodavac bira na razgovoru ili samo prema životopisu.
3. Potpisujete ugovor o radu na najmanje godinu dana.
4. Služba za zapošljavanje u BiH šalje potpisani ugovor ZRSZ-u.
5. Poslodavac podnosi ZRSZ-u zahtjev za dozvolu za rad.
6. Dozvola za rad vrijedi kao suglasnost za enotno dovoljenje, koje izdaje slovenska upravna jedinica (upravna enota).

Dozvola za rad vrijedi tri godine. Prvu godinu morate raditi kod poslodavca koji je dozvolu dobio. Nakon toga slobodno mijenjate posao. Ako radni odnos prestane prije isteka prve godine, dozvola se u pravilu poništava.

Nakon tri godine dozvolu možete produljiti za još tri, ako ispunjavate uvjete iz sporazuma. Ako je ne produljite, vraćate se u BiH i javljate povratak službi za zapošljavanje. U Sloveniju se po sporazumu možete vratiti tek nakon prekida zakonitog boravka od najmanje šest mjeseci.

Upravne pristojbe za dozvolu plaća poslodavac. Vi pripremate životopis, službeni prijevod svjedodžbi i diploma i važeće osobne dokumente.

Vrijedi li isto za radnike iz Srbije?

Da, model je gotovo isti. Sporazum Slovenije i Srbije o zapošljavanju, zajedno s Protokolom o provedbi, objavljen je u Uradnom listu RS 38/2019.

Morate biti prijavljeni kao nezaposleni u Nacionalnoj službi za zapošljavanje Srbije i imati najmanje 18 godina. Ugovor o radu sklapa se na najmanje godinu dana, a dozvola za rad vrijedi tri godine. I ovdje prvu godinu radite kod poslodavca koji je dozvolu dobio.

Kad dozvola za rad bude izdana, enotno dovoljenje možete zatražiti na slovenskom veleposlanstvu ili konzulatu u Srbiji. Umjesto vas to može napraviti poslodavac, uz vašu punomoć, na upravnoj jedinici u Sloveniji.

Nakon što primite enotno dovoljenje, poslodavac vas mora u 15 dana prijaviti u obvezna socijalna osiguranja. Ako to ne napravi, ZRSZ poništava dozvolu za rad.

Što je enotno dovoljenje i kako se dobiva?

Enotno dovoljenje je jedinstvena dozvola za privremeni boravak i rad kod određenog poslodavca. Izdaje ga upravna jedinica, a ZRSZ prije toga daje suglasnost za zapošljavanje kad je ona potrebna. Za radnike iz BiH i Srbije tu ulogu ima dozvola za rad po sporazumu.

Zahtjev možete podnijeti vi ili budući poslodavac. Ako ga podnosite vi, a još ne živite u Sloveniji, predajete ga na slovenskom veleposlanstvu ili konzulatu. Pritom vam uzimaju otiske prstiju.

Uz zahtjev trebate:

• ispunjen obrazac i fotografiju,
• važeću putovnicu,
• dokaz o zdravstvenom osiguranju koje pokriva barem hitnu pomoć u Sloveniji,
• dokaz da imate dovoljno sredstava za život,
• potvrdu o nekažnjavanju iz matične države,
• ugovor o radu koji je potpisao poslodavac,
• dokaz o obrazovanju ili kvalifikaciji koju poslodavac traži,
• izjavu poslodavca o tome osigurava li vam smještaj.

Prvo enotno dovoljenje izdaje se za trajanje ugovora, ali najviše na dvije godine. Produljenje je moguće do tri godine. Postupak se plaća: upravna pristojba i izrada kartice dozvole.

Koliko se čeka radna dozvola za Sloveniju?

Zakonski rokovi postoje samo za dio postupka koji vodi ZRSZ:

• suglasnost za enotno dovoljenje: ZRSZ odlučuje u 15 dana od zaprimanja zahtjeva s dokazima,
• dozvola za rad po sporazumu za BiH: provjera tržišta rada traje do 15 dana od zahtjeva, a izdavanje dozvole do 15 dana od zaprimanja potpunog zahtjeva.

Rokovi teku od potpunog zahtjeva. Ako neki dokument nedostaje, čekate dulje.

Za odluku upravne jedinice i konzulata ni ZRSZ ni službeni portal za strance Infotujci ne navode jedan fiksni rok. Koliko ćete čekati na karticu, pitajte poslodavca i provjerite stanje predmeta kod upravne jedinice. Ako se zapošljavate u zanimanju s posebnog popisa (Odredba o določitvi dejavnosti in poklicev, v katerih se tujci lahko hitreje zaposlujejo), upravna jedinica vaš zahtjev može obraditi prioritetno.

Kad preuzmete enotno dovoljenje, poslodavac ima 15 dana da s vama sklopi radni odnos i prijavi vas u mirovinsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje.

Ne počinjite raditi prije nego što dozvola bude izdana. Ako radite suprotno dozvoli, prijeti vam novčana kazna i zabrana zapošljavanja u Sloveniji na dvije godine.

Što morate napraviti nakon dolaska u Sloveniju?

1. Prijavite privremeno prebivalište. Na upravnoj jedinici prijavljujete adresu u 8 dana od useljenja. Ako ste dozvolu dobili tek nakon useljenja, rok od 8 dana teče od dana kad vam je uručena.
2. Tražite kopiju obrasca M1. Njome poslodavac dokazuje da vas je prijavio u mirovinsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje, i dužan vam ju je dati.
3. Pitajte za porezni broj. Za obračun plaće trebate slovensku davčnu številku, koju vodi Finančna uprava (FURS). Pitajte poslodavca prije prve plaće kako ćete je dobiti.
4. Radite samo posao za koji imate dozvolu. U dozvoli ili suglasnosti piše trajanje i vrsta posla. Drugi posao bez nove dozvole nije dopušten.

Čuvajte ugovor, platne liste, evidenciju sati i poruke s poslodavcem. Ako dođe do spora oko plaće ili sati, to su vaši dokazi.

Tko plaća smještaj?

Smještaj se dogovara s poslodavcem. Već u zahtjevu za enotno dovoljenje poslodavac daje izjavu o tome osigurava li vam smještaj ili ne. Ako vam ga daje, smještaj mora ispunjavati minimalne stambene i higijenske standarde iz slovenskog pravilnika o minimalnim standardima smještaja stranaca (Pravilnik o določitvi minimalnih standardov za nastanitev tujcev).

Prije potpisa ugovora pitajte:

• je li smještaj uključen i koliko se odbija od plaće,
• koliko osoba dijeli sobu,
• tko plaća režije,
• možete li unaprijed dobiti adresu i fotografije smještaja.

Iznos koji se odbija od plaće neka bude upisan u ugovor ili aneks. Ako od vas traže da dio plaće vratite poslodavcu u gotovini, budite oprezni i čuvajte dokaze.

Kome se obratiti ako poslodavac ne poštuje dogovor?

Strani radnici u Sloveniji imaju ista prava iz radnog odnosa kao domaći. Ako poslodavac ne isplaćuje plaću, ne prijavi vas u osiguranje ili vas tjera da radite mimo dozvole, obratite se Inšpektoratu RS za delo:

• adresa: Štukljeva cesta 44, Ljubljana,
• telefon: (01) 208 36 60,
• e-mail: gp.irsd@gov.si.

ZRSZ uz inspektorat upućuje i na nevladine organizacije i savjetovališta za radnike. O pravima radnika u tri zemlje više pišemo u članku Prava radnika u Njemačkoj, Austriji i Sloveniji.

Slovenija, Austrija ili Njemačka?

Ako vam je najvažnija što veća plaća, Slovenija obično neće biti prvi izbor. Njemačka ima zakonsku minimalnu satnicu od 13,90 € bruto od 1. siječnja 2026., što je za puno radno vrijeme znatno više od slovenskih 1.481,88 €. U Austriji najnižu plaću određuje kolektivni ugovor djelatnosti, a zakonskog minimalca nema.

S druge strane, Slovenija je bliže kući, a slovenski ćete razumjeti brže od njemačkog. Za radnike iz BiH i Srbije postoji i sporazum koji jasno određuje postupak i rokove ZRSZ-a.

Što pitati poslodavca prije potpisa ugovora?

• Kolika je bruto plaća i koliki je očekivani neto?
• Koliko sati tjedno radite i kako se plaća prekovremeni rad?
• Koliki je dodatak za noćni, nedjeljni i praznični rad?
• Koliko iznosi naknada za prehranu i prijevoz?
• Tko plaća smještaj i koliko se odbija od plaće?
• Ima li probni rad?
• Tko podnosi zahtjev za dozvolu i kada realno možete početi?
• Dobivate li potpisan ugovor prije odlaska?

Ako odgovor nije jasan, tražite ga pisano. Na posao u drugu državu ne idite na temelju usmenog obećanja.

Kako People Pons pomaže radnicima?

People Pons je agencija za posredovanje pri zapošljavanju. Radnike povezujemo s poslodavcima u EU, a zapošljava vas poslodavac izravno. Za posredovanje ne plaćate ništa.

Prijava ide preko našeg asistenta Lea: na WhatsAppu, Messengeru, Instagramu ili u chatu na webu. Traje desetak minuta, ne trebate životopis i možete je nastaviti kasnije. Vaš profil šaljemo poslodavcu tek kad pristanete.

Kad uđete u postupak za neku poziciju, kažemo vam koje dokumente trebate i koliko dugo koji vrijedi. Dokumente prikupljate sami. Plaću i uvjete dogovarate s poslodavcem prije dolaska, a nakon dolaska pitanja o poslu rješavate s njim. Ako posao ili uvjeti nisu onakvi kako je dogovoreno, javite nam se i pokušat ćemo stvar izgladiti.

Ako tražite posao u EU, pišite Leu.

Izvori

• Znesek minimalne plače za leto 2026, Uradni list RS 6/2026: uradni-list.si
• Minimalna plača, GOV.SI: gov.si/teme/minimalna-placa
• Zakon o delovnih razmerjih (ZDR-1), članak 131. (regres): uradni-list.si
• Letni dopust in regres, pojašnjenje ministarstva: gov.si (PDF)
• Dohodnina, dohodak iz zaposlenja (oporezivanje regresa), FURS: fu.gov.si
• Zapošljavanje državljana BiH, ZRSZ: ess.gov.si i za poslodavce
• Zapošljavanje državljana Srbije, ZRSZ: ess.gov.si
• Enotno dovoljenje, ZRSZ: ess.gov.si
• Enotno dovoljenje za prebivanje in delo, Infotujci: infotujci.si
• Prijava i odjava prebivališta, ZRSZ: ess.gov.si
• Prava radnika i Inšpektorat RS za delo, ZRSZ: ess.gov.si